U srijedu, 16. V. 2007. god. stručna ekipa Odsjeka za historiju u sastavu : 1. prof. dr. sc. Enver Imamović, 2. dr. sc. Salmedin Mesihović 3. Nijaz Fazlić, student, i vodić Mehmedagić Suljo boravila je na širem prostoru sela Mijanovići. Na osnovi ranije dobivenih informacija, ekipa je izvršila istraživanje lokaliteta kod mještana poznatog pod nazivom Potpisi u kanjonu rijeke Bijele, oko 20-tak minuta udaljenog od sela Mijanovići. Tom prilikom su uočeni i istraženi na visokoj stijeni koja se nalazi u samoj blizini toka rijeke Bijele likovni prikazi, koji su već na prvi pogled otkrivali drevno porijeklo svoga nastanka. Inače lokalitet Potpisi je u potpunosti nepoznat naučnoj javnosti i izuzev mještana niko do sada nije znao za njegovo postojanje. Lokalitet Potpisi je inače vrlo teško pristupačan i do njega se može doći samo duž jedne uske staze koja se prilično okomito spušta u sam kanjon rijeke. Likovni prikazi se nalaze duž čitave stijene, od kojih su neki vanredno lijepi, precizni i jasno vidljivi. Nažalost jedan dio površine stijene se ranije odronio i ostaci odronjene površine stijene se nalaze između toka same rijeke i stijene. Može se pretpostaviti da i ovi odronjeni dijelovi površine stijene kriju još neke likovne prikaze, koji sa još uvijek sačuvanim i vidljivim crtežima čine širu likovnu kompoziciju. Likovni prikazi su uglavnom šematizirani i tek bi detaljnija istraživanja mogla da odgovore na pitanja o njihovoj dataciji, razlozima nastanka, svrsi postojanja pa i njihovim tvorcima. Inače u bližoj okolici lokaliteta, ranije su evidentirani još neki arheološki nalazi i to : 1. Gradina Mijanovići (ušće Bijelog potoka, desne pritoke Bijele rijeke)=datiranje prapovijesno razdoblje (bronzano i željezno doba), 2. nešto dalje Gradac Brutusi =datiranje prapovijesno razdoblje (bronzano i željezno doba), 3. Gromile Ostojići, prapovijesni (željezno ili bronzano doba) tumuli. 4. Nekropole srednjovjekovnih stećaka u Kumjenovac u Dujmovićima, Zlatarić u Ledićima (u Osredci u Ledićima je evidentiran i kamenolom za stećke) i Kapova selišta (Borija) u Ledićima. Pored evidentiranog, stručni tim je od mještana saznao o postojanju «gromila» u blizini Mijanovića i gdje su, na osnovi pričanja mještana, nalaženi i ostaci keramike. Između lokaliteta Potpisi i sela Mijanovići nalazi se jedna pravilno zaokružena ravnina koja je kod mještana poznata pod nazivom Kula. Toponim sugerira postojanje možda određenog «stražarskog» mjesta na dotičnom mjestu preko kojeg se pruža put iz sela Mijanovići do toka rijeke. Sve izneseno jasno govori o arheološkom značenju šireg područja sela Mijanovići koje je do sada ostalo potpuno neistraženo. Općenito gledajući ovo bjelašničko-treskavičko područje, posebno ono koje se naslanja na tok rijeke Bijele je vrlo slabo istraženo. Na osnovi preliminarnog uvida u likovne prikaze ono što se sigurno može tvrditi jeste da oni nisu mlađi od srednjeg vijeka. Na osnovi činjenica :
1. da su prikazi šematizirani po modelu sličnom onome koje se koristilo u prapovijesti.
2. da su prikazi apstraktno geometrijskog oblika, slično zapadnobalkanskom geometrijskom stilu (od cc XIII st. p. n. e, pa sve do cc VIII st. p. n. e.)
3. da su pojedine tehnike nastale tehnikom ukucavanja, svojstvenoj i Glasinačkoj kulturi.
4. moguće vidljiv prikaz svastike (simbol svastike je bio vrlo prisutan u okviru Glasinačke kulture).
5. U neposrednoj blizini se nalazi Gradina Mijanovići, kao i navodni tumuli.
Iz dosta likovnih prikaza zanimljivo je istaći šematizirani prikaz čovjeka. Inače u okviru kompleksa stijena na lokalitetu Potpisi nalazi se i jedan manji usječak-pripečak u koji stručni tim, zbog ograničenosti vremena istraživanja nije ulazio. Nije nemoguće pretpostaviti da je i pripečak imao određenu funkciju u sustavu likovne kompozicije na stijenama Potpisi, možda je riječ o nekom kultnom sadržaju.
Prilikom povratka sa područja sela Mijanovići, stručni tim je posjetio široku zaravan poznatu pod nazivom Prečko polje, na kome se nalazi jedna velika i dobro očuvana nekropola stećaka (evidentirana u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine). Tom prilikom je stručni tim uočio i više tumula na samoj zaravni.
Izvještaj podnio
Dr.sc. Salmedin Mesihović
1. da su prikazi šematizirani po modelu sličnom onome koje se koristilo u prapovijesti.
2. da su prikazi apstraktno geometrijskog oblika, slično zapadnobalkanskom geometrijskom stilu (od cc XIII st. p. n. e, pa sve do cc VIII st. p. n. e.)
3. da su pojedine tehnike nastale tehnikom ukucavanja, svojstvenoj i Glasinačkoj kulturi.
4. moguće vidljiv prikaz svastike (simbol svastike je bio vrlo prisutan u okviru Glasinačke kulture).
5. U neposrednoj blizini se nalazi Gradina Mijanovići, kao i navodni tumuli.
Iz dosta likovnih prikaza zanimljivo je istaći šematizirani prikaz čovjeka. Inače u okviru kompleksa stijena na lokalitetu Potpisi nalazi se i jedan manji usječak-pripečak u koji stručni tim, zbog ograničenosti vremena istraživanja nije ulazio. Nije nemoguće pretpostaviti da je i pripečak imao određenu funkciju u sustavu likovne kompozicije na stijenama Potpisi, možda je riječ o nekom kultnom sadržaju.
Prilikom povratka sa područja sela Mijanovići, stručni tim je posjetio široku zaravan poznatu pod nazivom Prečko polje, na kome se nalazi jedna velika i dobro očuvana nekropola stećaka (evidentirana u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine). Tom prilikom je stručni tim uočio i više tumula na samoj zaravni.
Izvještaj podnio
Dr.sc. Salmedin Mesihović
Nema komentara:
Objavi komentar