ISKOPAVANJA U KRIVOGLAVCIMA, VOGOŠĆA, SARAJEVO
Izvještaj je izvadak iz doktorske disertacije Mesihovića Salmedina, odbranjene 30. I. 2007. god. u Zagrebu
U selu Krivoglavcima kod Vogošće, nekih 15-tak km sjeverozapadno od centra Sarajeva, u mjesecu rujnu 2006 god. je pronađen relativno sačuvan natpis na kome se vjerojatno spominju lokalne upravne institucije sa sarajevskog područja u rimsko doba.[1] Natpis je polomljen na dva dijela, ali se redovi teksta vrlo lako međusobno nadovezuju. Na natpisu se sigurno može prepoznati više osoba sa elijevskim i ulpijevskim gentilnim imenom i niz političkih i upravnih institucija akvske municipalne jedinice. Po ovome bi naša rimska «sarajevska» municipalna jedinica imala institucije dekuriona, quinquennalis (neke vrste lokalnih cenzora)[2] i lokalnog edila. Pošto se Aquae po ovom natpisu nalazi u statusu municipija, nastanak natpisa je raniji od Natpisa R.P. Aquae S…(u počast Dioklecijanu), jer je status municipija sigurno prethodio statusu respublike.[3] Znači da on nije stariji od 284 god. n. e., a mlađi od vremena vladavine Hadrijana. Vjerojatno je nastao u III st. n. e. Potrebno je napomenuti da se izraz infelicis si iz prvog reda nalazi i na natpisu CIL III 12 779 Mali Mošunj kod Travnika (infelicissi(mi)), na kome se pojavljuju domaća ilirska imena. Natpis CIL III 12 779 su podignuli «ožalošćeni roditelji svome čedu, koje im je prerana smrt ugrabila».[4]
U mjesecu studenom (od 9. XI. do zaključno sa 12. XI. 2006. god.) Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu[5] i Muzej grada Sarajeva poduzeli su arheološka istraživanja lokaliteta sela Krivoglavci. Pored dodatnog otkopavanja natpisa, njegovog čišćenja i analize, preduzeto je i sondažno istraživanje. Na mjestu neposrednog mjesta nalaza natpisa otkriveni su tragovi rimske keramike i crijepa. Ubjedljivo najvrijednije nalaze dala je sonda na okomitoj livadi, koja se koristi kao poljoprivredno zemljište, koju lokalno stanovništvo naziva Zidine. Tom prilikom pronađeni kameni blokovi u pravilnom redu koji svjedoče o postojanju građevine iz rimskog doba. Pronađen je i veliki broj rimskih crijepova, keramike te cigle i tragovi sustava grijanja. Uz same kamene blokove nađen je znatan broj kosti, razbacanih uglavnom zapadno od reda kamenih blokova. Naročito su lijepi pronađeni ostaci ukrasne arhitekture. Od metalnih nalaza izdvajamo ekser i odlomak rimskog brončanog kipa od kojeg je ostalo sačuvano noga sa stopalom na kojem se mogu prepoznati i precizno urađeni detalji obuče. Vjerojatno se u današnjem selu Krivoglavcima nalazila sigurno jedna impozantna rimska zgrada, a vjerojatno i više njih koje su bile korištene u III st. n. e. od strane dužnosnika sarajevske rimske municipalne jedinice. Zapaženo je iznimno prisustvo gareži i tragova paljevine, što sugerira možda nasilno uništavanja objekta. Zbog pogoršanja vremenskih prilika, radovi su obustavljeni, mjesto konzervirano, a pokretni materijal i natpis osigurani.
Prijedlog rekonstrukcije i prijevoda teksta natpisa iz Krivoglavaca po prof. dr. sc. Bruna Kuntić - Makvić
1. . Aelio vict)ORINO DEC(urioni) M(unicipi) AQ(ensis)FILIO INFELICISSI(mo)2. ...qui vixit ann)OS X M(ens)ES II DIES XIIII ETVL(piae)GALLI(a)E3. uxori in)COMPARABILI P(ublius) AEL(ius) VICTORINVS4. municipi A)Q(uensis) III(I) VIR Q(uin)Q(ennalis)(a)ED(ilis) VIV(u)S FECIT
1. Prenesretnome sinu (.) Eliju Viktorinu, dekurionu akvskog municpija2. (koji je živio) 10 godina, 2 mjeseca i 14 dana i Ulpiji Galiji3. neusporedivoj (supruzi), Publije Elije Viktorin4. petogodišnji kvatuorvir akvskog (municipija) i edil načini za života.
[1] Natpis iz Krivoglavaca, Vogošća, Tabla XXVII
[2] O instituciji quinquennalis vid. Smith W., 1870, 318. Jedan duovir quinquennales (Tit Flavije Simili) spominje se i na natpisu iz Skelana – Srebrenica. Patsch, 1915, 80, fus. 1. sl. 67; 83.
[3] Pitanje statusa ove akvske municipalne jedinice (antičko Sarajevo) je relativno složeno. Uz njeno epigrafsko tituliranje kao municipija i respublike, na Natpis Apolonu Tadenusu dedikanta Charmidisa se nalazi kratica COL, što bi se moglo čitati kao kolonija. Patsch, (1915, 77) Charmidisa definira kao roba kolonije sa sarajevskog polja, iako na samom natpisu ne postoji bilo kakva naznaka da je on bio servus. Poradi izloženog nejasno je da li se može tvrditi da je akvska municipalna jedinica u jednostoljetnom periodu tri puta mijenjala svoj status. Ako je to slučaj onda bi akvska municipalna jedinica tri puna unapređivala svoj status od municipija, preko kolonije do respublike za Dioklecijana. Sličan primjer promaknuća imamo u slučaju Domavije koja se za vrijeme cara Aleksandra Severa (222 – 235 god. n. e.) naziva municipijem, a za vrijeme Trebonija Gala (251 – 253 god. n. e.) kolonijom. Patsch, 1915, 79-80; slike 63 – 66. Pa ako je Domavija mogla unaprijediti svoj status u par decenija prve polovice III st. n. e. , zašto to ne bi bio slučaj i sa Akvisom.
[4] Patsch, 1893 A, 702
[5] Istraživanja su vodili prof. dr.sc. Enver Imamović, dr. sc. Salmedin Mesihović, mr. sc. Snježana Vasilj sa Odsjeka za historiju i Adnan Muhtarević iz Muzeja grada Sarajeva, a u istraživanjima su učestvovali i studenti dodiplomci i postdiplomci Odsjeka za historiju
Izvještaj je izvadak iz doktorske disertacije Mesihovića Salmedina, odbranjene 30. I. 2007. god. u Zagrebu
U selu Krivoglavcima kod Vogošće, nekih 15-tak km sjeverozapadno od centra Sarajeva, u mjesecu rujnu 2006 god. je pronađen relativno sačuvan natpis na kome se vjerojatno spominju lokalne upravne institucije sa sarajevskog područja u rimsko doba.[1] Natpis je polomljen na dva dijela, ali se redovi teksta vrlo lako međusobno nadovezuju. Na natpisu se sigurno može prepoznati više osoba sa elijevskim i ulpijevskim gentilnim imenom i niz političkih i upravnih institucija akvske municipalne jedinice. Po ovome bi naša rimska «sarajevska» municipalna jedinica imala institucije dekuriona, quinquennalis (neke vrste lokalnih cenzora)[2] i lokalnog edila. Pošto se Aquae po ovom natpisu nalazi u statusu municipija, nastanak natpisa je raniji od Natpisa R.P. Aquae S…(u počast Dioklecijanu), jer je status municipija sigurno prethodio statusu respublike.[3] Znači da on nije stariji od 284 god. n. e., a mlađi od vremena vladavine Hadrijana. Vjerojatno je nastao u III st. n. e. Potrebno je napomenuti da se izraz infelicis si iz prvog reda nalazi i na natpisu CIL III 12 779 Mali Mošunj kod Travnika (infelicissi(mi)), na kome se pojavljuju domaća ilirska imena. Natpis CIL III 12 779 su podignuli «ožalošćeni roditelji svome čedu, koje im je prerana smrt ugrabila».[4]
U mjesecu studenom (od 9. XI. do zaključno sa 12. XI. 2006. god.) Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu[5] i Muzej grada Sarajeva poduzeli su arheološka istraživanja lokaliteta sela Krivoglavci. Pored dodatnog otkopavanja natpisa, njegovog čišćenja i analize, preduzeto je i sondažno istraživanje. Na mjestu neposrednog mjesta nalaza natpisa otkriveni su tragovi rimske keramike i crijepa. Ubjedljivo najvrijednije nalaze dala je sonda na okomitoj livadi, koja se koristi kao poljoprivredno zemljište, koju lokalno stanovništvo naziva Zidine. Tom prilikom pronađeni kameni blokovi u pravilnom redu koji svjedoče o postojanju građevine iz rimskog doba. Pronađen je i veliki broj rimskih crijepova, keramike te cigle i tragovi sustava grijanja. Uz same kamene blokove nađen je znatan broj kosti, razbacanih uglavnom zapadno od reda kamenih blokova. Naročito su lijepi pronađeni ostaci ukrasne arhitekture. Od metalnih nalaza izdvajamo ekser i odlomak rimskog brončanog kipa od kojeg je ostalo sačuvano noga sa stopalom na kojem se mogu prepoznati i precizno urađeni detalji obuče. Vjerojatno se u današnjem selu Krivoglavcima nalazila sigurno jedna impozantna rimska zgrada, a vjerojatno i više njih koje su bile korištene u III st. n. e. od strane dužnosnika sarajevske rimske municipalne jedinice. Zapaženo je iznimno prisustvo gareži i tragova paljevine, što sugerira možda nasilno uništavanja objekta. Zbog pogoršanja vremenskih prilika, radovi su obustavljeni, mjesto konzervirano, a pokretni materijal i natpis osigurani.
Prijedlog rekonstrukcije i prijevoda teksta natpisa iz Krivoglavaca po prof. dr. sc. Bruna Kuntić - Makvić
1. . Aelio vict)ORINO DEC(urioni) M(unicipi) AQ(ensis)FILIO INFELICISSI(mo)2. ...qui vixit ann)OS X M(ens)ES II DIES XIIII ETVL(piae)GALLI(a)E3. uxori in)COMPARABILI P(ublius) AEL(ius) VICTORINVS4. municipi A)Q(uensis) III(I) VIR Q(uin)Q(ennalis)(a)ED(ilis) VIV(u)S FECIT
1. Prenesretnome sinu (.) Eliju Viktorinu, dekurionu akvskog municpija2. (koji je živio) 10 godina, 2 mjeseca i 14 dana i Ulpiji Galiji3. neusporedivoj (supruzi), Publije Elije Viktorin4. petogodišnji kvatuorvir akvskog (municipija) i edil načini za života.
[1] Natpis iz Krivoglavaca, Vogošća, Tabla XXVII
[2] O instituciji quinquennalis vid. Smith W., 1870, 318. Jedan duovir quinquennales (Tit Flavije Simili) spominje se i na natpisu iz Skelana – Srebrenica. Patsch, 1915, 80, fus. 1. sl. 67; 83.
[3] Pitanje statusa ove akvske municipalne jedinice (antičko Sarajevo) je relativno složeno. Uz njeno epigrafsko tituliranje kao municipija i respublike, na Natpis Apolonu Tadenusu dedikanta Charmidisa se nalazi kratica COL, što bi se moglo čitati kao kolonija. Patsch, (1915, 77) Charmidisa definira kao roba kolonije sa sarajevskog polja, iako na samom natpisu ne postoji bilo kakva naznaka da je on bio servus. Poradi izloženog nejasno je da li se može tvrditi da je akvska municipalna jedinica u jednostoljetnom periodu tri puta mijenjala svoj status. Ako je to slučaj onda bi akvska municipalna jedinica tri puna unapređivala svoj status od municipija, preko kolonije do respublike za Dioklecijana. Sličan primjer promaknuća imamo u slučaju Domavije koja se za vrijeme cara Aleksandra Severa (222 – 235 god. n. e.) naziva municipijem, a za vrijeme Trebonija Gala (251 – 253 god. n. e.) kolonijom. Patsch, 1915, 79-80; slike 63 – 66. Pa ako je Domavija mogla unaprijediti svoj status u par decenija prve polovice III st. n. e. , zašto to ne bi bio slučaj i sa Akvisom.
[4] Patsch, 1893 A, 702
[5] Istraživanja su vodili prof. dr.sc. Enver Imamović, dr. sc. Salmedin Mesihović, mr. sc. Snježana Vasilj sa Odsjeka za historiju i Adnan Muhtarević iz Muzeja grada Sarajeva, a u istraživanjima su učestvovali i studenti dodiplomci i postdiplomci Odsjeka za historiju
Nema komentara:
Objavi komentar