U periodu septembar - oktobar 2007. god. na lokalitetima Atmejdan i Prešernov Trg u samom srcu Sarajeva izvršena su arheološka istraživanja lokaliteta iz osmanskog razdoblja pod vodstvom Muzeja Sarajeva i u saradnji sa Odsjekom za historiju u Sarajevu. Na lokalitetu Atmejdan su iskopavani dijelovi džamije i medrese, a otkriven je i sloj paljevine iz 1697. god. kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo.
utorak, 30. listopada 2007.
Turska Kosa u Topuskom
Na lokalitetu Turska Kosa kod Topuskog, R. Hrvatska, u neposrednoj blizini granice sa BiH (Unsko-Sanski Kanton) u toku mjeseca augusta/kolovoza 2007. god. nastavljena su istrazivanja vrijednog lokaliteta - svetilista ilirskog naroda Kolapijana. Istrazivanja je vodio Muzej Karlovca (pod neposrednim rukovodstvom Laze Čučkovića) u saradnji sa Odsjekom za povijest iz Zagreba i Odsjekom za historiju u Sarajevu. Sarajevska ekipa je bila podijeljena na dva tima : 1. (dr.sc.Salmedin Mesihovic, prof.historije i postdiplomac Adnan Kaljanaci apsolvent Željko Grubišić), 2. (studenti Nedim Trako, Mirza Jabandzic, Nedim Rabić). Prilikom iskopavanja samo u VIII. mjesecu pronađeno je na stotine kilograma prapovijesne keramike, dosta metalnih nalaza i desetine primjeraka idola - kipova u manjoj veličini.
O istrazivanjima na Turskoj Kosi v. http://www.vjesnik.hr/html/2007/08/17/Clanak.asp?r=tem&c=3
O istrazivanjima na Turskoj Kosi v. http://www.vjesnik.hr/html/2007/08/17/Clanak.asp?r=tem&c=3
Istrazivanja na Potpisima kod Trnova
U srijedu, 16. V. 2007. god. stručna ekipa Odsjeka za historiju u sastavu : 1. prof. dr. sc. Enver Imamović, 2. dr. sc. Salmedin Mesihović 3. Nijaz Fazlić, student, i vodić Mehmedagić Suljo boravila je na širem prostoru sela Mijanovići. Na osnovi ranije dobivenih informacija, ekipa je izvršila istraživanje lokaliteta kod mještana poznatog pod nazivom Potpisi u kanjonu rijeke Bijele, oko 20-tak minuta udaljenog od sela Mijanovići. Tom prilikom su uočeni i istraženi na visokoj stijeni koja se nalazi u samoj blizini toka rijeke Bijele likovni prikazi, koji su već na prvi pogled otkrivali drevno porijeklo svoga nastanka. Inače lokalitet Potpisi je u potpunosti nepoznat naučnoj javnosti i izuzev mještana niko do sada nije znao za njegovo postojanje. Lokalitet Potpisi je inače vrlo teško pristupačan i do njega se može doći samo duž jedne uske staze koja se prilično okomito spušta u sam kanjon rijeke. Likovni prikazi se nalaze duž čitave stijene, od kojih su neki vanredno lijepi, precizni i jasno vidljivi. Nažalost jedan dio površine stijene se ranije odronio i ostaci odronjene površine stijene se nalaze između toka same rijeke i stijene. Može se pretpostaviti da i ovi odronjeni dijelovi površine stijene kriju još neke likovne prikaze, koji sa još uvijek sačuvanim i vidljivim crtežima čine širu likovnu kompoziciju. Likovni prikazi su uglavnom šematizirani i tek bi detaljnija istraživanja mogla da odgovore na pitanja o njihovoj dataciji, razlozima nastanka, svrsi postojanja pa i njihovim tvorcima. Inače u bližoj okolici lokaliteta, ranije su evidentirani još neki arheološki nalazi i to : 1. Gradina Mijanovići (ušće Bijelog potoka, desne pritoke Bijele rijeke)=datiranje prapovijesno razdoblje (bronzano i željezno doba), 2. nešto dalje Gradac Brutusi =datiranje prapovijesno razdoblje (bronzano i željezno doba), 3. Gromile Ostojići, prapovijesni (željezno ili bronzano doba) tumuli. 4. Nekropole srednjovjekovnih stećaka u Kumjenovac u Dujmovićima, Zlatarić u Ledićima (u Osredci u Ledićima je evidentiran i kamenolom za stećke) i Kapova selišta (Borija) u Ledićima. Pored evidentiranog, stručni tim je od mještana saznao o postojanju «gromila» u blizini Mijanovića i gdje su, na osnovi pričanja mještana, nalaženi i ostaci keramike. Između lokaliteta Potpisi i sela Mijanovići nalazi se jedna pravilno zaokružena ravnina koja je kod mještana poznata pod nazivom Kula. Toponim sugerira postojanje možda određenog «stražarskog» mjesta na dotičnom mjestu preko kojeg se pruža put iz sela Mijanovići do toka rijeke. Sve izneseno jasno govori o arheološkom značenju šireg područja sela Mijanovići koje je do sada ostalo potpuno neistraženo. Općenito gledajući ovo bjelašničko-treskavičko područje, posebno ono koje se naslanja na tok rijeke Bijele je vrlo slabo istraženo. Na osnovi preliminarnog uvida u likovne prikaze ono što se sigurno može tvrditi jeste da oni nisu mlađi od srednjeg vijeka. Na osnovi činjenica :
1. da su prikazi šematizirani po modelu sličnom onome koje se koristilo u prapovijesti.
2. da su prikazi apstraktno geometrijskog oblika, slično zapadnobalkanskom geometrijskom stilu (od cc XIII st. p. n. e, pa sve do cc VIII st. p. n. e.)
3. da su pojedine tehnike nastale tehnikom ukucavanja, svojstvenoj i Glasinačkoj kulturi.
4. moguće vidljiv prikaz svastike (simbol svastike je bio vrlo prisutan u okviru Glasinačke kulture).
5. U neposrednoj blizini se nalazi Gradina Mijanovići, kao i navodni tumuli.
Iz dosta likovnih prikaza zanimljivo je istaći šematizirani prikaz čovjeka. Inače u okviru kompleksa stijena na lokalitetu Potpisi nalazi se i jedan manji usječak-pripečak u koji stručni tim, zbog ograničenosti vremena istraživanja nije ulazio. Nije nemoguće pretpostaviti da je i pripečak imao određenu funkciju u sustavu likovne kompozicije na stijenama Potpisi, možda je riječ o nekom kultnom sadržaju.
Prilikom povratka sa područja sela Mijanovići, stručni tim je posjetio široku zaravan poznatu pod nazivom Prečko polje, na kome se nalazi jedna velika i dobro očuvana nekropola stećaka (evidentirana u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine). Tom prilikom je stručni tim uočio i više tumula na samoj zaravni.
Izvještaj podnio
Dr.sc. Salmedin Mesihović
1. da su prikazi šematizirani po modelu sličnom onome koje se koristilo u prapovijesti.
2. da su prikazi apstraktno geometrijskog oblika, slično zapadnobalkanskom geometrijskom stilu (od cc XIII st. p. n. e, pa sve do cc VIII st. p. n. e.)
3. da su pojedine tehnike nastale tehnikom ukucavanja, svojstvenoj i Glasinačkoj kulturi.
4. moguće vidljiv prikaz svastike (simbol svastike je bio vrlo prisutan u okviru Glasinačke kulture).
5. U neposrednoj blizini se nalazi Gradina Mijanovići, kao i navodni tumuli.
Iz dosta likovnih prikaza zanimljivo je istaći šematizirani prikaz čovjeka. Inače u okviru kompleksa stijena na lokalitetu Potpisi nalazi se i jedan manji usječak-pripečak u koji stručni tim, zbog ograničenosti vremena istraživanja nije ulazio. Nije nemoguće pretpostaviti da je i pripečak imao određenu funkciju u sustavu likovne kompozicije na stijenama Potpisi, možda je riječ o nekom kultnom sadržaju.
Prilikom povratka sa područja sela Mijanovići, stručni tim je posjetio široku zaravan poznatu pod nazivom Prečko polje, na kome se nalazi jedna velika i dobro očuvana nekropola stećaka (evidentirana u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine). Tom prilikom je stručni tim uočio i više tumula na samoj zaravni.
Izvještaj podnio
Dr.sc. Salmedin Mesihović
ponedjeljak, 29. listopada 2007.
Istraživanja u Krivoglavcima kod Sarajeva
ISKOPAVANJA U KRIVOGLAVCIMA, VOGOŠĆA, SARAJEVO
Izvještaj je izvadak iz doktorske disertacije Mesihovića Salmedina, odbranjene 30. I. 2007. god. u Zagrebu
U selu Krivoglavcima kod Vogošće, nekih 15-tak km sjeverozapadno od centra Sarajeva, u mjesecu rujnu 2006 god. je pronađen relativno sačuvan natpis na kome se vjerojatno spominju lokalne upravne institucije sa sarajevskog područja u rimsko doba.[1] Natpis je polomljen na dva dijela, ali se redovi teksta vrlo lako međusobno nadovezuju. Na natpisu se sigurno može prepoznati više osoba sa elijevskim i ulpijevskim gentilnim imenom i niz političkih i upravnih institucija akvske municipalne jedinice. Po ovome bi naša rimska «sarajevska» municipalna jedinica imala institucije dekuriona, quinquennalis (neke vrste lokalnih cenzora)[2] i lokalnog edila. Pošto se Aquae po ovom natpisu nalazi u statusu municipija, nastanak natpisa je raniji od Natpisa R.P. Aquae S…(u počast Dioklecijanu), jer je status municipija sigurno prethodio statusu respublike.[3] Znači da on nije stariji od 284 god. n. e., a mlađi od vremena vladavine Hadrijana. Vjerojatno je nastao u III st. n. e. Potrebno je napomenuti da se izraz infelicis si iz prvog reda nalazi i na natpisu CIL III 12 779 Mali Mošunj kod Travnika (infelicissi(mi)), na kome se pojavljuju domaća ilirska imena. Natpis CIL III 12 779 su podignuli «ožalošćeni roditelji svome čedu, koje im je prerana smrt ugrabila».[4]
U mjesecu studenom (od 9. XI. do zaključno sa 12. XI. 2006. god.) Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu[5] i Muzej grada Sarajeva poduzeli su arheološka istraživanja lokaliteta sela Krivoglavci. Pored dodatnog otkopavanja natpisa, njegovog čišćenja i analize, preduzeto je i sondažno istraživanje. Na mjestu neposrednog mjesta nalaza natpisa otkriveni su tragovi rimske keramike i crijepa. Ubjedljivo najvrijednije nalaze dala je sonda na okomitoj livadi, koja se koristi kao poljoprivredno zemljište, koju lokalno stanovništvo naziva Zidine. Tom prilikom pronađeni kameni blokovi u pravilnom redu koji svjedoče o postojanju građevine iz rimskog doba. Pronađen je i veliki broj rimskih crijepova, keramike te cigle i tragovi sustava grijanja. Uz same kamene blokove nađen je znatan broj kosti, razbacanih uglavnom zapadno od reda kamenih blokova. Naročito su lijepi pronađeni ostaci ukrasne arhitekture. Od metalnih nalaza izdvajamo ekser i odlomak rimskog brončanog kipa od kojeg je ostalo sačuvano noga sa stopalom na kojem se mogu prepoznati i precizno urađeni detalji obuče. Vjerojatno se u današnjem selu Krivoglavcima nalazila sigurno jedna impozantna rimska zgrada, a vjerojatno i više njih koje su bile korištene u III st. n. e. od strane dužnosnika sarajevske rimske municipalne jedinice. Zapaženo je iznimno prisustvo gareži i tragova paljevine, što sugerira možda nasilno uništavanja objekta. Zbog pogoršanja vremenskih prilika, radovi su obustavljeni, mjesto konzervirano, a pokretni materijal i natpis osigurani.
Prijedlog rekonstrukcije i prijevoda teksta natpisa iz Krivoglavaca po prof. dr. sc. Bruna Kuntić - Makvić
1. . Aelio vict)ORINO DEC(urioni) M(unicipi) AQ(ensis)FILIO INFELICISSI(mo)2. ...qui vixit ann)OS X M(ens)ES II DIES XIIII ETVL(piae)GALLI(a)E3. uxori in)COMPARABILI P(ublius) AEL(ius) VICTORINVS4. municipi A)Q(uensis) III(I) VIR Q(uin)Q(ennalis)(a)ED(ilis) VIV(u)S FECIT
1. Prenesretnome sinu (.) Eliju Viktorinu, dekurionu akvskog municpija2. (koji je živio) 10 godina, 2 mjeseca i 14 dana i Ulpiji Galiji3. neusporedivoj (supruzi), Publije Elije Viktorin4. petogodišnji kvatuorvir akvskog (municipija) i edil načini za života.
[1] Natpis iz Krivoglavaca, Vogošća, Tabla XXVII
[2] O instituciji quinquennalis vid. Smith W., 1870, 318. Jedan duovir quinquennales (Tit Flavije Simili) spominje se i na natpisu iz Skelana – Srebrenica. Patsch, 1915, 80, fus. 1. sl. 67; 83.
[3] Pitanje statusa ove akvske municipalne jedinice (antičko Sarajevo) je relativno složeno. Uz njeno epigrafsko tituliranje kao municipija i respublike, na Natpis Apolonu Tadenusu dedikanta Charmidisa se nalazi kratica COL, što bi se moglo čitati kao kolonija. Patsch, (1915, 77) Charmidisa definira kao roba kolonije sa sarajevskog polja, iako na samom natpisu ne postoji bilo kakva naznaka da je on bio servus. Poradi izloženog nejasno je da li se može tvrditi da je akvska municipalna jedinica u jednostoljetnom periodu tri puta mijenjala svoj status. Ako je to slučaj onda bi akvska municipalna jedinica tri puna unapređivala svoj status od municipija, preko kolonije do respublike za Dioklecijana. Sličan primjer promaknuća imamo u slučaju Domavije koja se za vrijeme cara Aleksandra Severa (222 – 235 god. n. e.) naziva municipijem, a za vrijeme Trebonija Gala (251 – 253 god. n. e.) kolonijom. Patsch, 1915, 79-80; slike 63 – 66. Pa ako je Domavija mogla unaprijediti svoj status u par decenija prve polovice III st. n. e. , zašto to ne bi bio slučaj i sa Akvisom.
[4] Patsch, 1893 A, 702
[5] Istraživanja su vodili prof. dr.sc. Enver Imamović, dr. sc. Salmedin Mesihović, mr. sc. Snježana Vasilj sa Odsjeka za historiju i Adnan Muhtarević iz Muzeja grada Sarajeva, a u istraživanjima su učestvovali i studenti dodiplomci i postdiplomci Odsjeka za historiju
Izvještaj je izvadak iz doktorske disertacije Mesihovića Salmedina, odbranjene 30. I. 2007. god. u Zagrebu
U selu Krivoglavcima kod Vogošće, nekih 15-tak km sjeverozapadno od centra Sarajeva, u mjesecu rujnu 2006 god. je pronađen relativno sačuvan natpis na kome se vjerojatno spominju lokalne upravne institucije sa sarajevskog područja u rimsko doba.[1] Natpis je polomljen na dva dijela, ali se redovi teksta vrlo lako međusobno nadovezuju. Na natpisu se sigurno može prepoznati više osoba sa elijevskim i ulpijevskim gentilnim imenom i niz političkih i upravnih institucija akvske municipalne jedinice. Po ovome bi naša rimska «sarajevska» municipalna jedinica imala institucije dekuriona, quinquennalis (neke vrste lokalnih cenzora)[2] i lokalnog edila. Pošto se Aquae po ovom natpisu nalazi u statusu municipija, nastanak natpisa je raniji od Natpisa R.P. Aquae S…(u počast Dioklecijanu), jer je status municipija sigurno prethodio statusu respublike.[3] Znači da on nije stariji od 284 god. n. e., a mlađi od vremena vladavine Hadrijana. Vjerojatno je nastao u III st. n. e. Potrebno je napomenuti da se izraz infelicis si iz prvog reda nalazi i na natpisu CIL III 12 779 Mali Mošunj kod Travnika (infelicissi(mi)), na kome se pojavljuju domaća ilirska imena. Natpis CIL III 12 779 su podignuli «ožalošćeni roditelji svome čedu, koje im je prerana smrt ugrabila».[4]
U mjesecu studenom (od 9. XI. do zaključno sa 12. XI. 2006. god.) Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu[5] i Muzej grada Sarajeva poduzeli su arheološka istraživanja lokaliteta sela Krivoglavci. Pored dodatnog otkopavanja natpisa, njegovog čišćenja i analize, preduzeto je i sondažno istraživanje. Na mjestu neposrednog mjesta nalaza natpisa otkriveni su tragovi rimske keramike i crijepa. Ubjedljivo najvrijednije nalaze dala je sonda na okomitoj livadi, koja se koristi kao poljoprivredno zemljište, koju lokalno stanovništvo naziva Zidine. Tom prilikom pronađeni kameni blokovi u pravilnom redu koji svjedoče o postojanju građevine iz rimskog doba. Pronađen je i veliki broj rimskih crijepova, keramike te cigle i tragovi sustava grijanja. Uz same kamene blokove nađen je znatan broj kosti, razbacanih uglavnom zapadno od reda kamenih blokova. Naročito su lijepi pronađeni ostaci ukrasne arhitekture. Od metalnih nalaza izdvajamo ekser i odlomak rimskog brončanog kipa od kojeg je ostalo sačuvano noga sa stopalom na kojem se mogu prepoznati i precizno urađeni detalji obuče. Vjerojatno se u današnjem selu Krivoglavcima nalazila sigurno jedna impozantna rimska zgrada, a vjerojatno i više njih koje su bile korištene u III st. n. e. od strane dužnosnika sarajevske rimske municipalne jedinice. Zapaženo je iznimno prisustvo gareži i tragova paljevine, što sugerira možda nasilno uništavanja objekta. Zbog pogoršanja vremenskih prilika, radovi su obustavljeni, mjesto konzervirano, a pokretni materijal i natpis osigurani.
Prijedlog rekonstrukcije i prijevoda teksta natpisa iz Krivoglavaca po prof. dr. sc. Bruna Kuntić - Makvić
1. . Aelio vict)ORINO DEC(urioni) M(unicipi) AQ(ensis)FILIO INFELICISSI(mo)2. ...qui vixit ann)OS X M(ens)ES II DIES XIIII ETVL(piae)GALLI(a)E3. uxori in)COMPARABILI P(ublius) AEL(ius) VICTORINVS4. municipi A)Q(uensis) III(I) VIR Q(uin)Q(ennalis)(a)ED(ilis) VIV(u)S FECIT
1. Prenesretnome sinu (.) Eliju Viktorinu, dekurionu akvskog municpija2. (koji je živio) 10 godina, 2 mjeseca i 14 dana i Ulpiji Galiji3. neusporedivoj (supruzi), Publije Elije Viktorin4. petogodišnji kvatuorvir akvskog (municipija) i edil načini za života.
[1] Natpis iz Krivoglavaca, Vogošća, Tabla XXVII
[2] O instituciji quinquennalis vid. Smith W., 1870, 318. Jedan duovir quinquennales (Tit Flavije Simili) spominje se i na natpisu iz Skelana – Srebrenica. Patsch, 1915, 80, fus. 1. sl. 67; 83.
[3] Pitanje statusa ove akvske municipalne jedinice (antičko Sarajevo) je relativno složeno. Uz njeno epigrafsko tituliranje kao municipija i respublike, na Natpis Apolonu Tadenusu dedikanta Charmidisa se nalazi kratica COL, što bi se moglo čitati kao kolonija. Patsch, (1915, 77) Charmidisa definira kao roba kolonije sa sarajevskog polja, iako na samom natpisu ne postoji bilo kakva naznaka da je on bio servus. Poradi izloženog nejasno je da li se može tvrditi da je akvska municipalna jedinica u jednostoljetnom periodu tri puta mijenjala svoj status. Ako je to slučaj onda bi akvska municipalna jedinica tri puna unapređivala svoj status od municipija, preko kolonije do respublike za Dioklecijana. Sličan primjer promaknuća imamo u slučaju Domavije koja se za vrijeme cara Aleksandra Severa (222 – 235 god. n. e.) naziva municipijem, a za vrijeme Trebonija Gala (251 – 253 god. n. e.) kolonijom. Patsch, 1915, 79-80; slike 63 – 66. Pa ako je Domavija mogla unaprijediti svoj status u par decenija prve polovice III st. n. e. , zašto to ne bi bio slučaj i sa Akvisom.
[4] Patsch, 1893 A, 702
[5] Istraživanja su vodili prof. dr.sc. Enver Imamović, dr. sc. Salmedin Mesihović, mr. sc. Snježana Vasilj sa Odsjeka za historiju i Adnan Muhtarević iz Muzeja grada Sarajeva, a u istraživanjima su učestvovali i studenti dodiplomci i postdiplomci Odsjeka za historiju
Istrazivanja na Potpisima kod Trnova
U toku mjeseca maja 2007. god. izvršena su istraživanja prapovijesnog lokaliteta Potpisi kod Trnova (kanton Sarajevo). TV prilog možete vidjeti na :
http://www.youtube.com/watch?v=q5K1Eh64mPQ. Vrlo brzo ću nastojati na blog staviti i izvještaje sa ovog istraživanja.
Uvodno izlaganje
Antička baština (arheološka, historijska, etnološka, filološka) BiH spada u jedno od največih kulturnih bogatstava. Nažalost, još od samih početaka tzv. tranzicijskog perioda ona se sistematski zanemaruje od strane javnosti, medija, i stranih i domaćih vladajućih političkih struktura, izuzev ako nije riječ o senzacionalizmu. Obrnuto proporcionalno nerazumijevanju javnog mnenja je značenje antičkog nasljeđa. Dovoljno je samo spomenuti Veliki Ilirski ustanak od 6. do. 9. god. n. e.(znači upravo se navršava njegovih 2000 godina), koji je preokrenuo razvitak cjelokupne tadašnje Rimske Države, a sa njom uvjetovao i nove okvire razvitka dobrog dijela Evrope. A jezgro ustanka se nalazilo na prostoru ilirskog naroda Dezitijata u Gornjoj Bosni. Izuzev rada i pokušaja promoviranja pojedinih članova Odsjeka za historiju u Sarajevu (odbranjena jedna doktorska disertacija, par TV emisija i nešto sadržaja u printanim medijima) jedna vrijedna i velika obljetnica je ostala potpuno nezapažena. U tom kontekstu vrijedi istaći i koliko sadašnjih stanovnika Sarajeva, Zenice, Banja Luke, Tuzle i drugih gradova zna rimske nazive za svoje gradove. Rezultati takve ankete bi sigurno bili katastrofalni. Javnost je bombardovana kvazi-naukom, kvazi-religijom, ekstravagancijom, dekadencijom, manipulacijom i eksluzivizmom da se pod njihovim stalnim pritiskom prava nauka povlaći na svim poljima. Dovoljno je samo vidjeti svu agresivnost i bezobzirnost piramidalnog kulta koji već tri godine svjesno razara inteligenciju i kulturnu svijest, da bi se uvidjeli svi razmjeri destrukcije. Kako bi se zaustavio taj proces ruiniranja naučne svijesti kod stanovnika BiH, odlučio sam i ja dam mali doprinos i otvorim blog posvećen antičkom nasljeđu BiH.
Vieto
Vieto
Pretplati se na:
Postovi (Atom)